Biootpad u brojkama: Hrvatska 2024.

U 2024. godini, ukupno je nastalo 527.000 tona biootpada iz komunalnog otpada u Hrvatskoj, što predstavlja povećanje od 7 % u odnosu na prethodne godine, tijekom kojih su količine iznosile oko 494.000 tona. Biootpad čini značajan dio ukupnog komunalnog otpada, s odvojeno prikupljenom količinom od 171.807 tona ili 33 % od ukupno nastalog biootpada. Ovo je povećanje od 15 % u odnosu na prethodnu godinu, odnosno porast za 3 postotna boda ili 22.142 tona.

Najveći doprinos povećanju odvojenog sakupljanja biootpada zabilježen je u Gradu Zagrebu, gdje je prikupljeno čak 12.541 tona više nego prethodne godine. Slijede Međimurska županija s povećanjem od 1.302 tone, Sisačko-moslavačka županija s povećanjem od 1.146 tona te Osječko-baranjska županija s povećanjem od 1.145 tona.

Odvojeno sakupljanje biootpada provodilo se u svim županijama, ali na području samo 277 jedinica lokalne samouprave (JLS), što čini gotovo 50 % svih JLS u Hrvatskoj. Ovo predstavlja povećanje za 34 JLS u odnosu na prethodnu godinu.

Biootpad prikupljen tijekom 2024. godine sastojao se većinom od biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova (90.105 tona ili 52,4 %), zatim biorazgradivog otpada iz kuhinja i kantina (69.261 tona ili 40,3 %), otpadnih jestivih ulja i masti (10.705 tona ili 6,2 %) te otpada s tržnica (1.735 tona ili 1 %).

Iako se situacija s prikupljanjem biootpada poboljšala, značajna količina biootpada još uvijek završava na odlagalištima. Procjenjuje se da je u 2024. godini čak 282.901 tona biootpada, ili oko 54 % ukupno nastale količine, završilo na odlagalištima. Ipak, ovo predstavlja smanjenje od 6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tiče obrade biootpada, ukupno je oporabljeno 142.194 tona (27 % nastalog biootpada), što uključuje kompostiranje, anaerobnu digestiju i energetsku oporabu. Ova količina predstavlja povećanje od 2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno se ističu područja s uspješnim rezultatima. Splitsko-dalmatinska županija dominira u količini odloženog biorazgradivog otpada s čak 105.346 tona, dok Grad Zagreb zauzima drugo mjesto s 78.882 tona. Najmanje količine odložene su u Istarskoj (522 tone), Šibensko-kninskoj (3.811 tona) i Varaždinskoj županiji (3.081 tona).

U Hrvatskoj su aktivne 18 kompostana, od kojih je 15 obrađivalo komunalni biootpad, ukupno kompostirajući 80.411 tona otpada, što predstavlja smanjenje od 14 % u odnosu na prethodnu godinu. Ovo smanjenje uglavnom je posljedica unapređenja kvalitete prikupljenih podataka sukladno novim EU propisima.

Rast od 129 % u količini otpada obrađenog anaerobnom digestijom također je značajan, uz ukupno obrađenu količinu od 51.046 tona u 25 bioplinskih postrojenja.

Zaključno, unatoč određenim pozitivnim pomacima, nacionalni rezultati pokazuju da još uvijek postoji značajan prostor za poboljšanje sustava upravljanja biootpadom, posebno u pogledu smanjenja količina biootpada koji završava na odlagalištima.