Kompostiranje za početnike: 5 koraka do uspješnog komposta

Zamislite da ostatke sjeckane salate, koru banane i pokošenu travu više nikada ne bacate u smeće, u mješani otpad - nego ih pretvarate u nešto korisno. Nešto što hrani zemlju, njeguje biljke i vraća prirodi ono što joj pripada.

Kompostiranje nije nikakav hipi hir iz 80-ih niti nova eko-moda iz Instagrama. To je najprirodniji i najlogičniji oblik recikliranja koji postoji.

Ako ste se pitali kako krenuti, ovaj vodič vodi vas kroz 5 konkretnih koraka do vašeg prvog uspješnog komposta. Bez kompliciranja, bez stručnih izraza koje treba googlati i bez osjećaja da radite nešto pogrešno čim vam kompost ne miriši po lavandi.

Odaberite pravo mjesto (i pravu posudu)

Prvo pitanje koje ćete si postaviti je: Gdje to ide?

Ako imate dvorište, kompostiranje je poprilično jednostavno. Trebat će vam:

• mjesto koje je zaklonjeno od jakog izravnog sunca i vjetra
• komposter, drveni sanduk ili jednostavna hrpa na zemlji
• kontakt sa zemljom, kako bi mikroorganizmi i gliste mogli raditi svoj posao

Važno je da komposter ima dotok zraka i da sadržaj ne sjedi u vodi. Bez kisika proces truljenja umjesto razgradnje može postati problem.

P.S. Jedna super ideja je i komposter od standardnih drvenih paleta, često tvrtke besplatno daju stare europalete koje se više ne mogu koristiti (samo pazite da nebudu kontaminirane uljima ili ostalim kemikalijama).

Upoznajte što ide u kompost, a što ne

Kompost ne trpi sve. Iako je riječ o prirodnim tvarima, postoje jasne granice.

U kompost idu:

• ostaci voća i povrća
• talog kave, vrećice čaja (ako nemaju spajalicu)
• ljuske od jaja (zgnječene)
• uvelo cvijeće, lišće, sitne grančice
• papirnate salvete i karton bez boje
• pokošena trava, sijeno, piljevina (u manjim količinama)

U kompost NE ide:

• meso, kosti, riba i mliječni proizvodi
• kuhani obroci i hrana s masnoćom ili uljem
• pepeo od ugljena, cigarete
• plastika, metal, staklo
• bolesne biljke i korov koji je već u cvatu

Zlatno pravilo je: Sve što nije masno, začinjeno ili kuhano, vjerojatno može u kompost.

Postignite ravnotežu između zelenog i smeđeg

Uspješan kompost nije stvar sreće nego ravnoteže. U osnovi, kompost se sastoji od dvije vrste materijala:

Zeleni materijal - to su vlažne, dušične tvari: ostaci hrane, svježe pokošena trava, kava…

Smeđi materijal - to su suhi, ugljikom bogati materijali: suho lišće, piljevina, karton, papir, slama…

Idealna ravnoteža je otprilike 1 dio zelenog na 2 dijela smeđeg. Ako ima previše zelenog, kompost postaje mokar i počinje neugodno mirisati. Ako ima previše smeđeg, proces se usporava.

Kao kad kuhate dobar gulaš – treba malo pratiti što dodajete i povremeno promiješati.

Okrećite, ali ne prečesto

Kompost treba zrak. Mikroorganizmi koji razgrađuju organski materijal su aerobni, što znači da bez kisika ne rade. Zato je važno povremeno okrenuti kompost – prebaciti gornji sloj dolje i obrnuto.

To možete raditi svakih 20 do 30 dana, ili češće ako imate vremena i volje, ovisno o veličini kompostera i količini materijala. No nemojte pretjerivati. Prečesto miješanje također može poremetiti prirodni proces. Kompost voli miran, dosljedan ritam. Kao jutarnja kava, ali u verziji za gliste i bakterije.

Ako primijetite da je kompost zbijen, mokar ili bez strukture, to je znak da mu treba malo više zraka i suhog materijala.

Strpljenje je ključ: Kako znati da je kompost spreman?

Kompost nije instant proizvod. Obično mu treba između 2 i 6 mjeseci, ovisno o temperaturi, količini i ravnoteži materijala.

Znat ćete da je spreman kada:

• ima miris po šumi, ne po hrani
• više ne možete prepoznati pojedine ostatke
• boja mu je tamnosmeđa i struktura rahla
• ne pušta vlagu kad ga stisnete, ali je blago vlažan

Kad dobijete takav kompost, imate zlata vrijednu stvar za vrt, tegle, začinsko bilje na balkonu ili susjedovu rajčicu koja se bori za život.

Ako imate viška, možete ga darovati - doslovno svatko tko ima zemlju ima koristi od komposta.

Bonus savjet: Kompostiranje nije savršeno, i to je u redu

Ako vam kompost smrdi, ako se pojave mušice, ako ne znate jeste li nešto krivo ubacili – niste jedini. Svaki komposter prolazi kroz faze. Bitno je učiti iz pogrešaka i ne odustati. Ukoliko vam ostanu veći komadi recimo drvene kore, jer se sporo razgrađuju, možete te comedy i komadiće vratiti u sljedeću kompostnu hrpu. 

Nitko se nije rodio s diplomom iz razgradnje biomase. Kompostiranje je proces u kojem priroda vodi glavnu riječ, a vi ste više kao tihi pomoćnik koji povremeno promiješa i doda pokoji sloj lišća.

Zaključak: Počnite jednostavno

Kompostiranje je jedna od onih navika koja se čini sitna, ali čini veliku razliku. Smanjujete količinu otpada, štitite okoliš, vraćate tlu ono što mu pripada i usput štedite novac na gnojivima.

Ne trebate biti stručnjak - trebate samo volju.

A ako imate bilo kakvo pitanje, iskustvo ili čak sliku svog prvog komposta, javite nam se. Volimo kad priroda i ljudi zajedno stvaraju nešto dobro.