Što krumpir ima s održivošću? Više nego što mislite
Podijeli
Svake godine 30. svibnja obilježava se Međunarodni dan krumpira, dan posvećen jednom od najskromnijih, ali i najvažnijih darova prirode. Krumpir nije samo osnovna namirnica na tanjuru, on je simbol izdržljivosti, prilagodljivosti i povezanosti s lokalnom tradicijom.
Ako dolazite iz Međimurja, tada znate da krumpir ovdje nije „samo“ povrće. U mjestu Belica nalazi se čak i Muzej Krumpira, jedinstven u Hrvatskoj, koji čuva uspomene na dugu povijest uzgoja i svakodnevnu prisutnost krumpira u domaćim kuhinjama, poljima i pričama.
Više od hrane: Globalna važnost skromne gomolje
Krumpir potječe iz Anda, gdje se uzgajao i prije više od 7.000 godina. U Europu je stigao u 16. stoljeću, a danas se uzgaja u više od 100 zemalja svijeta i spada među najvažnije izvore prehrane, odmah uz kukuruz, rižu i pšenicu. Zbog svoje otpornosti na hladnoću i relativno jednostavnog uzgoja, često je bio spas u kriznim vremenima.
No, krumpir je danas i simbol održivosti. Njegov uzgoj zahtijeva manje vode od mnogih drugih kultura, a može uspijevati i na slabijim tlima. Uz sve to, sadrži vrijedne nutrijente: vitamin C, kalij, vlakna i kompleksne ugljikohidrate, što ga čini važnim dijelom uravnotežene prehrane.
Od tla do biovrećice: Kako krumpir može pomoći okolišu?
Možda zvuči neobično, ali škrob iz krumpira, uz onaj iz kukuruza, koristi se i kao sirovina za izradu biorazgradivih, kompostabilnih materijala. Tako i naše biovrećice, koje proizvodimo s naglaskom na održivost, sadrže komponente biljnog porijekla, poput krumpirovog škroba. Takve vrećice se razgrađuju znatno brže u kompostnim uvjetima i predstavljaju jedan od koraka prema čišćoj i odgovornijoj budućnosti.
Slavimo male stvari koje čine razliku
Možda je upravo ovaj Međunarodni dan krumpira prava prilika da zastanemo i razmislimo koliko nam priroda daje - i koliko toga uzimamo zdravo za gotovo. Krumpir je svakodnevna namirnica, ali njegova uloga u sigurnosti hrane, održivom razvoju i lokalnoj kulturi ne može se zanemariti.
💡 Znate li? U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 170.000 tona krumpira, a Međimurje se ističe kao jedno od najvažnijih područja uzgoja. Osim toga, Belica je poznata po tradicionalnoj manifestaciji „Dani krumpira”, koja okuplja poljoprivrednike, proizvođače i ljubitelje domaće hrane.
