Strategija gospodarenja otpadom u Hrvatskoj: Što nas čeka do 2035.?

Tematska sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode održana u Hrvatskom saboru donijela je važnu raspravu o trenutnom stanju gospodarenja otpadom, ciljevima za iduće razdoblje i izazovima koji nas čekaju.

Hrvatska je postavila ambiciozne ciljeve, usklađene s EU direktivama: do 2035. godine 65% komunalnog otpada treba biti ponovno iskorišteno i reciklirano, a do 2035. samo 10% ili manje otpada smije završiti na odlagalištima. U 2024. godini stanje pokazuje napredak, ali izazovi su i dalje veliki. Trenutno se 51% otpada još uvijek odlaže, a 37% se reciklira, što znači da je pred nama značajan put.

Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Anja Bagarić detaljno je predstavila aktivnosti koje se poduzimaju za postizanje ciljeva. Naglasila je važnost izgradnje centara za gospodarenje otpadom, ali i nužnost bolje obrade miješanog otpada nakon izdvajanja korisnih materijala. Fond za zaštitu okoliša, prema riječima zamjenika direktora Mirka Budiše, provodi aktivnosti usmjerene na jačanje svijesti građana o važnosti recikliranja te izgradnju infrastrukture potrebne za učinkovito gospodarenje otpadom.

Problem požara u centrima za gospodarenje otpadom pokazao se kao posebno aktualan. Pomoćnik glavnog državnog inspektora Krunoslav Bašić ukazao je na niz nepravilnosti koje se pojavljuju na terenu, od nedostatka dozvola do neodgovarajućeg skladištenja otpada. Bruno Šuta iz MUP-a upozorio je na nedostatak protupožarnih mjera u objektima za gospodarenje otpadom, što dovodi do povećanog broja požara, osobito izazvanih litijskim baterijama.

Situacija s požarima na odlagalištima nije problem samo Hrvatske već i cijele Europe. Željko Teufel iz HGK upozorio je da je broj požara četverostruko porastao, naglasivši potrebu bolje regulacije opasnog otpada i edukacije građana.

Na sjednici su istaknuti i lokalni problemi. Predstavnica Udruge gradova Sonja Polonijo upozorila je da je određivanje cijene javne usluge zbrinjavanja otpada često podložno političkim igrama, što onemogućuje uspostavljanje održivog sustava. Također je istaknula važnost edukacije, posebice u turističkim područjima gdje postoji slab interes građana za pravilno odvajanje otpada.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter naglasila je važnost prava građana na čist okoliš, istaknuvši zabrinutost zbog situacija poput „crnog brda“ u Biljanima Donjim i neugodnih mirisa u centrima poput Marišćina i Kaštijun.

Marko Košak iz Zelene akcije naglasio je kako su centri poput Osijeka, Koprivnice, Preloga i otoka Krka primjeri dobre prakse, no da se većina lokalnih sredina suočava s problemima zbog nedovoljne podrške države i ograničenih financijskih sredstava.

Predstavnici udruga, poput Irene Burbe iz Zelene Istre i Branke Genzić-Horvat iz Udruge Resnik, složili su se da bi naglasak trebao biti na izgradnji lokalnih sortirnica i kompostana, te da postojeći koncept regionalnih centara za gospodarenje otpadom treba preispitati jer pokazuje brojne nedostatke.

Zaključak sjednice jasno je istaknuo potrebu za uključivanjem javnosti, boljom regulacijom sustava i konkretnim ulaganjima u lokalne kapacitete za gospodarenje otpadom. Hrvatska se približava ključnim rokovima za ostvarenje ciljeva, a put do njih zahtijevat će zajednički angažman svih uključenih – od države i lokalne samouprave do građana.